HITA-ACADEMY - WEB SITE

PROJEKTI IZGRADNJE REGIONALNIH POREZNIH SUSTAVA DRŽAVA EUROPSKE UNIJE

SAŽETAK

U radu se razmatraju ključne karakteristike poreznih sustava analiziranih grupa država članica Europske Unije te mogućnosti regionalne zajedničke izgradnje poreznih sustava. Analiza sadrži usporedbu poreznih sustava skandinavskih država EU kao i usporedbu nekoliko susjednih država. U istoj regiji na Pirinejskom poluotoku su države Španjolska i Portugal. Uspoređene susjedne države su Slovenija, Mađarska i Austrija. Analizirane skandinavske države u EU su Švedska, Danska i Finska.

Fiskalni i porezni sustav države članice EU samostalno uređuju na temelju mjera EU za međusobnu harmonizaciju (usklađenje) poreza. Harmonizacija poreza služi za međusobno uklanjanju velikih razlika u pojedinim vrstama poreza s ciljem izbjegavanja štetne porezne konkurencije na unutarnjem tržištu EU.

U državama EU koje pripadaju određenoj regiji kod međusobnog uspoređivanja/komparativne analize ključni su porezi na dodanu vrijednost-trošarine, porezi na dobit, porezi na dohodak i porezi na imovinu.

Na temelju dosadašnjih istraživanja i analize poreznih sustava uspoređenih država EU smatramo da bi projektna regionalna harmonizacija poreza trebala prvenstveno obuhvatiti projekte koji sadrže projektnu metodologiju te menadžment timove za harmonizaciju poreza na dodanu vrijednost-trošarine te poreze na dobit.

Ključne riječi: Europska Unija, euro, porezi, regionalni porezni sustav.

1. UVOD

Europska Unija sama predstavlja projekt izgradnje jedne demokratske nadnacionalne države koja nema unaprijed utvrđene konačne granice svoga širenja kao ni svoju jasno definiranu ulogu u političkim odnosima u globaliziranom svjetu u kojem dominiraju Sjedinjene Američke Države.

Države EU kao svoj cilj imaju stvaranje političko-ekonomsku integracije koja ima zajedničko unutarnje tržište, novčanu jedinicu-euro, carinsku uniju te provođenje socijalnih politika i politika zaštite okoliša. Ekonomske politike u EU od velikog su značaja za sve države EU, jer se njima može utjecati na održivi rast, stabilnost cijena i zaposlenost stanovništva.

Projekt zajedničkog unutarnjeg tržišta u EU podrazumjeva slobodu kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga. Ovaj projekt za sada nije u potpunosti realiziran u svim državama koje su pristupile u EU 2004g. i 2007g.

Samostalni fiskalni i porezni sustav svake države EU sada je temeljno obilježje nacionalnog suvereniteta. Države članice EU vode samostalno vlastite dugoročne politika razvoja te ekonomske politike koje su u interesu osiguranja pune zaposlenosti stanovništva te ukupnog blagostanja svih stanovnika u državi.

EU je kao jedan od svoji ciljeva postavila stvaranje ekonomske i monetarne unije - eurozona u kojoj bi se nalazile sve države koje ispunjavaju zahtijevane uvjete za pripadanje eurozoni. Države koje se nalaze u ekonomskoj i monetarnoj uniji ili eurozoni imaju zajedničku valutu koja se naziva euro.

Sve nove države koje ulaze u EU moraju prihvatiti euro kao svoju novčanu jedinicu kada ispune uvjete za uvođenje eura u svoje države.

Uvođenjem kriterija pripadnosti eurozoni ili nepripadanja eurozoni, stvara se mogućnost za međusobno uspoređivanje njihovih ekonomskih pokazatelja kao što je BDP po stanovniku te pokazatelja o poreznim opterećenjima te vrstama i visini poreza u pojedinim članicama EU. Jače međusobno povezivanje država u EU u cilju povećanja konkurentnosti gospodarstva može se provoditi regionalnim projektima država EU.

2. POREZI U EUROPSKOJ UNIJI

Porezni sustav predstavlja najznačajniji izvor prihoda svake države članice EU, te je pri njegovom kreiranja potrebno uzeti u obzir niz elemenata koji mogu imati utjecaj za postizanje optimalnog poreznog sustava. Porezni kapacitet države u zavisnosti je od stupnja ekonomske razvijenosti države.

Države EU koje su manje razvijene imaju manji porezni kapacitet svojeg stanovništva i gospodarstva. U analizi poreznog opterećenja stanovništva i gospodarskih subjekata značajan je pokazatelj udjel poreza u DBP-u svake države, kao i vanjski i unutarnji dug države koji znatno utječe na vođenje ekonomskih politika. Na temelju pokazatelja udjela poreza u BDP-u dolazimo do zaključaka dali postoji visoko, srednje ili nisko porezno opterećenje te kakav je prosjek u državama EU.

Za države članice EU značajan je ekonomski pokazatelj koliko pojedine vrste poreza učestvuju u ukupno prikupljenim porezima u državi, te se na temelju toga odlučuje o povećanju ili smanjenju pojedinih vrsta poreza.

Osnovni zadaci ekonomskih poreznih politika EU usko su povezani sa:

·        jačanjem političko-socijalnih integracija

·        razvojem unutarnjeg tržišta

·        jačanjem ekonomske i monetarne unije

EU nastoji u svojim ekonomsko poreznim politikama postignuti slijedeće ciljeve:

Projekti izgradnje regionalnih poreznih sustava država EU u svojoj analizi sadrži i da li su države članice eurozone, schengenskog prostora te koliki je stupanj njihove ekonomske razvijenosti mjereno BDP-om po stanovniku.

U Tablici 1. prikazani su temeljni ekonomski pokazatelji, broj stanovnika te novčana jedinica za države iz analiziranih grupa država 1, 2, i 3.

Tablica 1. Ekonomski pokazatelji

Izvor: Eurostat

Prilikom analize poreza u državama iz grupe 1, 2, i 3 možemo promatrati direktne poreze te indirektne poreze na koje EU nastoji utjecati svojim politikama.

U EU o direktnim porezima svaka država odlučuje samostalno na temelju preporuka koje postoje u EU. EU provodi samo kontrolu mogućeg pojavljivanje štetne porezne konkurencije kod direktnih poreza koja onemogućuje slobodno kretanje roba i usluga na unutarnjem tržištu.

U poreznom sustavu analiziranih zemalja država Europske Unije o kojima ovisi i konkurentnost same države na globalizirano tržištu EU postoje slijedeće temeljne vrste poreza:

2.1. Porez na dodanu vrijednost i posebni porezi - trošarine

Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća u svim fazama proizvodnog i prometnog ciklusa na iznos dodane vrijednosti. Porez na dodanu vrijednost sve države članice EU moraju imati u svom poreznom sustavu. Države članice iz poreza na dodanu vrijednost plaćaju i utvrđeni postotni iznos u proračun EU.

Porezi na dodanu vrijednost u državama članica EU imaju redovnu stopu, sniženu stopu te nultu stopu.

U Tablici 2 prikazan je porez na dodanu vrijednost u svim državama EU.

U Tablici 3 prikazan je porez na dodanu vrijednost u analiziranim državama.

Tablica 2: Porez na dodanu vrijednost

Izvor: European Commision - http:/ec.europa.eu/taxation – 2010 / www. worldwide-tax.com

Tablica 3: Porez na dodanu vrijednost

Izvor: European Commision - http:/ec.europa.eu/taxation /www.worldwide-tax.com – 2010

U EU je za indirektne poreze predviđena harmonizacija u ugovoru o osnivanju EU. U indirektne poreze spadaju:

EU je usvojila direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu oporezivanja poreza na dodanu vrijednost koja je u primjeni od 2007. Za porez na dodanu vrijednost predviđena je preporučena stopa od 15-25%, također su preporučene i jedne ili dvije snižene stope stope poreza na dodanu vrijednost koje ne bi trebale biti niže od 5%.

Posebni porezi - trošarine se usklađuju u EU u slijedeće tri kategorije proizvoda, duhanski proizvodi, alkoholna pića i energenti. Za navedene proizvode se određuju minimalne stope poreza koji su u interesu poštene tržišne konkurencije te omogućuju poticanje ušteda energije te korištenje prihvatljivih ekoloških goriva.

Manje razvijene države stavljaju naglasak na indirektne poreze i trošarine te uglavnom imaju visoke poreze na dodanu vrijednost i posebne poreze - trošarine. Izuzetak su visokorazvijene države iz grupe 3. Danska i Švedska koje imaju maksimalnu visinu poreza na dodanu vrijednost od 25%. ali njih karakterizira i visoka otvorenost svoga gospodarstva prema ostalim državama EU te zemljama OECD-a.

Analizirane države iz grupe 1. Austrija i Slovenija imaju istu redovnu stopu poreza na dodanu vrijednost od 20% dok postoje razlike u sniženim stopama. Mađarska ima znatno višu stopu poreza na dodanu vrijednost od 25% koja je uzrokovana ekonomskim poteškoćama u kojima se država nalazi. Države iz grupe 2 imaju razliku od 5% dok države iz grupe 3 imaju razliku od 2%. Danska država iz grupe 3 nema sniženu stopu kao ni nultu stopu.

2.2. Porez na dobit

U EU sada postoji 27 poreznih sustava poreza na dobit gdje se visina kreće od 10% do 35%. Nakon plaćanja poreza na dobit, dionička društva-poduzeća isplaćuju dividendu za svoje dioničare. U nekim državama dividenda je oslobođena obveze plaćanja poreza na dobit ili postoje razna izuzeća za određene iznose.

U tablici 4 prikazani su rasponi poreza na dobit u analiziranim grupama država.

Tablica 4: Porez na dobit

Izvor: www.worldwide-tax.com/eurostat -2010.

Smatrajući da postoji velika mogućnost da ima puno poduzeća koja žele smanjiti svoj porez na dobit čak i preseljenjem u drugu državu EU koja ima nižu stopu poreza na dobit, analizirane države grupe 1, 2 i 3 trebale bi izjednačiti visinu poreza na dobit te tako izbjeći moguća preseljenja vlastitih poduzeća u druge države EU.

2.3. Porez na dohodak

Porez na dohodak omogućuje oporezovanje prema gospodarskoj snazi svake osobe. Oporezivanje dohotka obuhvača dohodak od rada kao i dohodak od imovine. Države članice imaju različite pristupe kod oporezivanja dohotka od rada i dohotka od imovine. U načelu je prisutnije snažnije oporezivanje dohotka od rada nego dohotka od imovine. Takav pristup je značajnije prisutan u većini država eurozone te skandinavskim državama članicama EU, jer se smatra da je kapital jako mobilan u EU.

Harmonizacija poreza na dohodak u EU za sada nije pokrenuta tako da države članice EU mogu slobodno međusobno konkurirati u broju stopa te visini poreznih stopa. Usprkos nepostojanju harmonizacije vidljiv je trend smanjenja najviših stopa poreza na dohodak. Pojedine države članice EU odlučile su se samo za jednu stopu poreza na dohodak u cilju povećanja konkurentske sposobnosti svojega gospodarstva.

Tablica 5: Porez na dohodak

Izvor: www.worldwide-tax.com / eurostat-2010.

Porezi na dohodak u analiziranim državama iz grupe 1,2,3, nisu usporedivi obzirom na njihove visine te broj stopa, te bi bilo potrebno njihovo međusobno harmoniziranje projektom bilateralnih ugovora koji bi mogli izraditi zajednički timovi iz analiziranih država za minimalne i maksimalne stope poreza na dohodak kao i oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak.

2.4 Porez na imovinu

Porez na imovinu postoji u svim grupama analiziranih zemlja EU. U oporezivanju imovine postoje ograničenja u visini nekretnina koja služi za stanovanje, također se određeni iznosi primljeni kao kamata i dividenda ne oporezuju. Porezi na štednju u bankama također bi trebali biti ujednačeni u svim analiziranim grupama.

Regionalnim projektima moglo bi se izvršiti zajedničko usaglašavanje poreza na sve oblike imovine (kapitala) koje bi omogućilo smanjivanje ukupnog poreznog optrerećenja kod poreza na dodanu vrijednost ili smanjivanje poreznih stopa kod oporezivanja dohotka iz rada.

Ista visina poreznih stopa kod oporezivanja štednje u bankama u analiziranim državama, moglo bi dovesti do povećanja ulaganja u poduzetništvo-poduzeća te dugoročno dovesti do smanjivanja nezaposlenosti u analiziranim grupama zemalja.

3. ZAKLJUČAK

U radu se razmatraju ključne karakteristike poreznih sustava analiziranih država članica Europske Unije te mogućnosti regionalne zajedničke izgradnje poreznih sustava. Analiza sadrži usporedbu poreznih sustava skandinavskih država EU kao i usporedbu nekoliko susjednih država.

U istoj regiji na Pirinejskom poluotoku su države Španjolska i Portugal. Uspoređene susjedne države su Slovenija, Mađarska i Austrija. Analizirane skandinavske države u EU su Švedska, Danska i Finska.

Fiskalni i porezni sustav države članice EU samostalno uređuju na temelju mjera EU za međusobnu harmonizaciju (usklađenje) poreza. Harmonizacija poreza služi za međusobno uklanjanju velikih razlika u pojedinim vrstama poreza s ciljem izbjegavanja štetne porezne konkurencije na unutarnjem tržištu EU.

U državama EU koje pripadaju određenoj regiji kod međusobnog uspoređivanja/komparativne analize ključni su porezi na dodanu vrijednost-potrošnju, porezi na dobit, porezi na dohodak i porezi na imovinu.

Kod poreza na dodanu vrijednost i posebnih poreza-trošarine, predviđena je ugovorom o osnivanju EU njihova međusobna harmonizacija. Države članice EU iz poreza na dodanu vrijednost plaćaju i utvrđeni postotni iznos u proračun EU.

Porez na dohodak i porez na dobit mogu biti predmet porezne konkurencije među državama EU kao i u pojedinim regijama zbog interesa država za privlačenjem što više stranih investicija europskih transnacionalnih kompanija-poduzeća.

Transnacionalne kompanije u potpunosti su globalizirale svoje poslovanje na unutarnjem tržištu EU koristeći razlike u visini poreza u pojedinim državama za ostvarenje najveće dobiti za svoje dioničare ili ostvarenje svojih strateških ciljeva.

Države članice EU koje pripadaju određenoj regiji ili nekoliko susjednih država mogle bi voditi projekte međusobne harmonizacije svih poreza ili određenih vrsta poreza u cilju ujednačavanja regionalne društveno-ekonomske razvijenosti.

Države članice EU koje koriste zajednički valutu euro mogle bi u cilju povećanja vlastite konkurentske sposobnosti također početi projekte izgradnje harmoniziranih poreznih sustava u državama članicama eurozone.

Obzirom da EU u svojim institucija, nema modele za prihvaćanje ili usklađivanje fiskalnih politika država, kao ni usklađene porezne sustave, izgradnja regionalnih poreznih sustava država EU postati će nužnost u cilju izjednačavanja konkurentnosti susjednih država te i za omogućavanje poticanja mobilnosti stanovništva. Za sve države eurozone u cilju očuvanja vrijednosti eura i spašavanje država koje imaju veliki javni dug posebnu važnost ima kontrola fiskalnih politika te izgradnja visoko harmoniziranih poreznih sustava.

Na temelju dosadašnjih istraživanja i komparativne analize poreznih sustava uspoređenih država EU smatramo da bi projektna regionalna harmonizacija poreza trebala prvenstveno obuhvatiti projekte koji sadrže projektnu metodologiju te menadžment timove za harmonizaciju poreza na dodanu vrijednost-trošarine te poreze na dobit.

Bilateralnim ugovorima među državama međunarodni projektni timovi mogli bi približno harmonizirati ili izjednačiti one poreze koji bi trebali biti predmet pregovora.

4. IZVORI I LITERATURA

Blažić Helena (2008.), Usporedni porezni sustavi, EF, Rijeka, – E_knjiga.

Družić Gordan (2007.), Ekonomska politika i poduzetništvo, II izdanje, HITA, Zagreb.

De Grauve Paul (2004.), Ekonomija monetarne unije, IKZS, Novi Sad.

Herdegen Matthias (2003.), Europsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

McCormik John (2011.), Razumjeti Europsku Uniju, Mate, Zagreb.

Rodin S., Ćapeta .T., Goldner Lang I. (2009.), Reforma Europske Unije – Lisabonski ugovor, Narodne novine, Zagreb.

Santini Guste (2009.), Porezna reforma i hrvatska kriza, Rifin, Zagreb.

Tadin Hrvoje (2009.), Porezna konkurencija ili harmonizacija poreza država članica Europske Unije,

Rifin-Časopis Ekonomija 16/2, str. 505.-523., Zagreb.

OECD (2001.), Smjernice o transfernim cijenama za međunarodne kompanije i porezne uprave, Zgombić&Partneri, Zagreb.

OECD (2003.), Model ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Zgombić&Partneri, Zagreb.

http://ec.europa.eu/taxation

http://europa.eu

http://ec.europa.eu/eurostat

http://www.ecb.int

http://www.worldwide-tax.com

http://www.icl-directory.com