HITA-ACADEMY WEB SITE

                                                                                ČASOPIS PODUZETNIŠTVO 20/2003

Hrvoje Tadin*

ZAPOSLENIČKO DIONIČARSTVO

STRATEGIJA PRIVATIZACIJE S PROGRAMOM ESOP-a KAO MODEL ZA HRVATSKA PODUZEĆA

Dioničarstvo

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju u ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dionice su vrijednosni papiri koje izdaju dionička društva. Dionice predstavljaju i jedan od glavnih načina za financiranje razvoja dioničkih društava.

Javna dionička društva imaju kao cilj i povećavanje zaposlenosti i blagostanja u regiji u kojoj imaju svoje sjedište-proizvodnju i obavljaju glavnu djelatnost. Javna dionička društva prema Zakonu kotiraju na Burzama u Hrvatskoj (Zagrebačka i Varaždinska burza)

Radničko dioničarstvo

Radničko dioničarstvo se u Hrvatskoj od 1990. g. veoma sporo razvijalo kao oblik neposrednog dioničarstva. Radnici su bili pojedinačni vlasnici dionica koje obično nisu kotirale na burzi. U velikom broju poduzeća radnici su postali manjinski dioničari (imaju manje od 10% dionica). U dioničkim društvima u Hrvatskoj u proteklih desetak godina radnici su uglavnom prodavali dionice koje su stekli kao sitni dioničari u privatizaciji i pretvorbi (Zakon o privatizaciji i pretvorbi) znatno ispod njihove nominalne vrijednosti.

U proteklom periodu došlo je također i do smanjivanja ukupnog broja dioničara u Hrvatskoj zbog prestanka otplate kupljenih dionica i prekida ugovora Hrvatskog fonda za privatizaciju sa radnicima dioničarima. Naime tržišne cijene dionica su u nekim dioničkim društvima obično između 20-40% nominale pa su radnici prestali otplaćivati dionice koje su kupili.

Kako je za bolju kvalitetu rada, učinkovitosti poslovanja te za ostvarenje ubrzanog rasta poduzeća i visoke dobiti važno aktivno učestvovanje svih radnika u poduzećima ( sustavi dioničarskog partnerstva i participacije u upravljanju) dolazi u razvijenim zemljama do oblikovanja raznih modela nagrađivanja rada s radničkim vlasništvom ( zaposleničko vlasništvo dionica).

Strateški ciljevi zaposleničkog dioničarstva

Cilj privatizacijskog modela za učešće zaposlenika u vlasništvu poduzeća je povećati kvalitetu rada kroz motivaciju radnika i rukovoditelja za dugoročnu uspješnost poduzeća. Zaposleničkim dioničarstvom (ZD) se stvaraju uvjeti za dugoročnu sigurnost zaposlenja i ostvarenje nagrade-naknade za vlasništvo kao i potencijalnu dugoročnu dobit na dionicama za odlazak iz poduzeća ili u mirovinu.

Ciljevi su ZD-a - ESOP programa je postupno povećanje radničkog vlasništva, povećanje ukupnih primanja iz rada-plaća, uvođenje poduzetničko tržišne filozofije, spašavanje radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta te povećavanje inovativno kreativne motivacije za rad u vlastitom poduzeću.

Prema dosadašnjim istraživanjima u svijetu programi ESOP-a - zaposleničkog dioničarstva i participativnog učestvovanja u dioničarskom upravljanju i rukovođenju u direktnoj su vezi i imaju najbolji utjecaj na dugoročnu učinkovitost poduzeća (dioničkog društva) kao i kvalitetu rada radnika i rukovoditelja.

ESOP planovi u svijetu

Najsnažnije partnersko stimuliranje radnika u poduzećima postiže se njihovim neposrednim vlasničkim uključivanjem u poduzeće-dioničko društvo kroz oblike posrednog i neposrednog (građanskog) dioničarstva.

U dioničkim društvima koja su obično poduzeća srednje veličine (50-250 zaposlenih) vlasnička struktura dioničkog društva je obično disperzirana na veći broj dioničara izvan poduzeća ili iz poduzeća. Ulazak novih suvlasnika-dioničara uvijek je dobrodošao jer on znači novi kapital kojim se može kupiti novo znanje i nova tehnologija.

Svjetska praksa poznaje niz modela zaposleničkog dioničarstva. Jedan od najpoznatijih je ESOP (Employee Stock Ownership Plan) iz SAD-a. Osim u SAD planovi ESOP-a primjenjuju se i u Kanadi te nekim državama Europske unije (Velikoj Britaniji, Francuska.......)

Model ESOP-a se u SAD-u primjenjuje od 1974. g.

Razlozi ulaska u programe ESOP-a

ESOP regulira u SAD-u 17 zakonskih propisa. Posebno se podupire posuđivanje kapitala potrebnog za funkcioniranje ESOP-a (Leverige ESOP) u svrhu daljnjeg razvoja takve tvrtke na način da je takav kapital znatno jeftiniji nego što su uobičajeni bankarski uvjeti. Američki Kongres dao je ESOP-u i posebne porezne olakšice, koje se odnose na prodaju dionica i glavnice u ESOP-u, isplatu dividende članovima kod unošenja kapitala u ESOP i niz drugih dugoročnih pogodnosti.

Posebnim je propisom izuzetno otežano neprijateljsko preuzimanje tvrtki koje su u ESOP -u.

Značajan faktor funkcioniranja ESOP-a jest motivacija zaposlenika. Članovi ESOP-a mogu biti obično samo zaposlenici tvrtke, koji se u njoj osjećaju suvlasnički i koji su zainteresirani za njezin uspjeh. Posebno se ističe obaveza potpune i otvorene informiranosti zaposlenika.

Dioničar-član programa ESOP-a kada odlazi u mirovinu ili napušta tvrtku mora biti isplaćen (besporezno) u visini dospjelih dividendi, uložene glavnice i određenih unaprijed utvrđenih bonusa.

ESOP-om je u SAD-u obuhvaćeno oko 10% zaposlenih (oko 11.5 miljuna ) radnika u tvrtkama koje su različite strukture vlasništva i veličina. Najčešće su u SAD-u uključene srednje i veće tvrtke, odnosno povezana-holding poduzeća. Uglavnom ESOP pokriva manjinske radničke vlasničke udjele ali je u nekim pretežno manjim i srednjim poduzećima i većinski.

Slijedeća poznata poduzeća uključena su u ESOP:

Microsoft, Hewlet-Packard, Procter&Gamble, Cisko, Intel, Motorola, Merill Lynch.

ESOP statistički podaci

Prema studiji iz 1991 NCEO- ESOP navodimo neke podatke

Financiranje ESOP-a

Ključni element ESOP programa je osigurati potrebna financijska sredstva radnicima za kupnju dionica za ulazak u program. Potencijalni financijeri ESOP programa navedeni su u Slici 1. Financiranje ESOP programa na rok od 5, 10,15 ili 20 g. priprema se kao investicijski projekt.

U oblikovanju plana financiranja ESOP-a kroz politiku dividende matičnog dioničkog društva u programu radničkog dioničarstva program ESOP-a značajno mjesto pripada i činjenici koliko vlasništva imaju sada zaposleni koji su uključeni u vlasničku strukturu dioničkog društva.

Uvođenjem ESOP-a u dioničko društvo potrebno je oblikovati Strategiju dioničkog društva sa programima restrukturiranja te dugoročnu aktivnu politiku dividende na rok od 5g., 10g., 15g., 20 g. Navedeni vremenski rokovi politike dividende povezani su sa učešćem u dioničkoj strukturi svih radnika dioničara. Kako prema investicijskom projektu ESOP-a raste postotak vlasništva radnika dioničara projektira se isplata dividende primjenjujući pri tom najbolji trenutak za isplatu dividende prema Zakonskim propisima. ( minimiziranje poreznog opterećenja)

Ova nova dugoročna politika dividende treba sadržavati stalnu godišnju mogućnost isplate dividende za kreditno opterećenje (otplatu kamata i/ili glavnice kredita).

ESOP u Hrvatskoj

U Hrvatskoj prema našim procjenama postoji oko tridesetak poduzeća koja imaju razne modele ESOP programa za radničko vlasništvo dionica. Zaposlenici poduzeća (radnici i rukovoditelji) uključeni su zajedno u ESOP programe. ESOP programi su oblikovani kao model posrednog dioničarstva. Njihovi ESOP programi sadržavali su jedan ili više ciklusa za ulazak zaposlenika i povećanje vlasništva dionica u vlasništvu ESOP programa. Neka od dioničkih društava završila su svoje ESOP programe - podprograme. U postupku priprema uvođenja ESOP programa je sve više dioničkih društava. Prema našim procjenama (razgovori i seminari) oko pedesetak poduzeća priprema ESOP modele za provođenje strategije privatizacije uz restrukturiranje poduzeća.

Programi ESOP-a u hrvatskim poduzećima oblikovani su uglavnom prema Slici 1.

U većini poduzeća koja su uvela ESOP programe prema našim saznanjima zasada ti programi obuhvaćaju manjinske dijelove. Postoje određeni broj poduzeća koja imaju većinsko vlasništvo kroz kombinacije ESOP programa i drugih oblika kontrole dioničkog vlasništva.

Model ESOP-a

Model ESOP-a prikazan na studiji slučaja Slika 1 sadrži prikaz oblika organizacije poduzeća, učesnike ESOP-a i njihove međusobne odnose. Model pretpostavlja matično dioničko društvo HITA d.d. kao javno dioničko društvo (JDD) koje je uvršteno u kotaciju Burze za JDD.

Slika 1: Studijski primjer ESOP učesnika i odnosa

LITERATURA

Tadin Hrvoje (1999) Strategije privatizacije primjenom ESOP programa, HITA-CONSULTING; Zagreb

Tadin Hrvoje i Tadin Ivan (2000) Radničko dioničarstvo primjena ESOP-a, HITA-CONSULTING; Zagreb

Tadin Hrvoje (2001) Dioničarstvo i radničko dioničarstvo, program ESOP-a kao model za Hrvatska poduzeća, ČASOPIS PODUZETNIŠTVO 15/2001, HITA; Zagreb

Tadin Hrvoje i Tadin Ivan (2001), Zaposleničko dioničarstvo programi ESOP-a za hrvatska poduzeća, HITA-CONSULTING, Zagreb

Selling to an ESOP, Nacional center for Emploee Ownership Oakland , 2001

  -----------------------------------------------------------------------------------

mr. sci. Hrvoje Tadin, HITA, E-mail hita@hita.hr

STRUČNI RAD