HITA-ACADEMY WEB SITE

                                                               ČASOPIS PODUZETNIŠTVO    15/2000

Hrvoje Tadin*

DIONIČARSTVO I RADNIČKO DIONIČARSTVO
programi ESOP-a kao model za Hrvatska poduzeća

Dioničarstvo

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju u ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dionice su vrijednosni papiri koje izdaju dionička društva. Dionice predstavljaju i jedan od glavnih načina za financiranje razvoja dioničkih društava. Dionička društva imaju kao cilj i povećavanje zaposlenosti u regiji u kojoj imaju svoje sjedište.

Uzroci slabog rasta društvenog bruto proizvoda u Hrvatskoj su prvenstveno nedostaci znanja dioničarskog upravljanja i rukovođenja. Kvalitetni dugoročni ciljevi dioničarskog upravljanja koje trebaju ostvariti rukovoditelji-menadžeri su ubrzani rast i razvoj poduzeća koji treba dovesti do veće dobiti poduzeća. Iz stalno uvećavane dobiti dioničkog društva isplaćivati će se i primjerena dividenda za dioničare. Svi ciljevi dioničkih društava trebaju biti precizno utvrđeni u godišnjem planu poslovanja i kao ostvareni rezultat predočeni dioničarima na njihovim godišnjim Skupštinama.

Radničko dioničarstvo

Radničko dioničarstvo se je u Hrvatskoj od 1990 g. veoma sporo razvijalo. U dioničkim društvima u Hrvatskoj u proteklih desetak godina radnici su uglavnom dionice koje su stekli kao sitni dioničari u privatizaciji i pretvorbi prodavali znatno ispod nominalne vrijednosti i u velikom broju poduzeća postali su manjinski dioničari (imaju manje od 10% dionica).

U proteklom periodu došlo je takođe i do smanjivanja ukupnog broja dioničara u Hrvatskoj zbog prestanka otplate kupljenih dionica i prekida ugovora Hrvatskog fonda za privatizaciju sa radnicima dioničarima.

Kako je za bolju kvalitetu rada, učinkovitost poslovanja te za ostvarenje ubrzanog rasta i visoke dobiti važno aktivno učestvovanje svih radnika u poduzećima dolazi u razvijenim zemljama do oblikovanja raznih modela nagrađivanja rada sa radničkim vlasništvom – ( zaposleničko vlasništvo dionica).

Ciljevi radničkog dioničarstva

Cilj privatizacijskog modela za učešće radnika u vlasništvu poduzeća je povećati motivaciju radnika i rukovoditelja za dugoročnu uspješnost poduzeća uz stvaranje uvjeta za sigurnost zaposlenja i ostvarenje nagrade-naknade za vlasništvo kao i potencijalnu dugoročnu dobit na dionicama za odlazak u penziju.

Jedan od najpoznatijih vlasničkih planova radnika je ESOP (Employee Stock Ownership Plan) iz USA. Polazna osnova ESOP-a je da radnici uz pomoć kredita - banaka ili drugih institucija postanu vlasnici u poduzećima u kojima rade. Vlasništvo radnika u poduzećima kreće se od 1% do 100%.

Ciljevi su ESOP programa postupno povećanje radničkog vlasništva, povećanje ukupnih primanja iz rada, spašavanje radnih mjesta te povećavanje inovativno kreativne motivacije za rad u poduzeću.

Za Hrvatske uvjete za očekivati je da će u slijedećih nekoliko godina doći do novog modela za upravljanje i rukovođenje u poduzećima koji će se zasnivati na modelima ESOP-a..

Smatramo da će veliki broj poduzeća pristupiti izradi vlastitih planova za radničko dioničarstvo (dioničarsko partnerstvo). Kao prilog takvoj tezi mogu poslužiti podaci o neuspješnosti dosadašnjeg modela dioničarstva u hrvatskoj koji dovodi do stalnog povećanja broja nezaposlenih, sve većih razlika u plaćama u istom poduzeću i sve većeg broja stečajeva ili sanacija poduzeća.

Stalni rast nezaposlenosti mogao bi se zaustaviti planovima povećanja radnika dioničara u postojećim ili novim poduzećima. Pritom bi banke ili druge financijske institucije trebale davati dugoročne kredite radnicima da mogu kupiti dionice poduzeća ili preuzimati ili osnivati nova ESOP poduzeća

Prema dosadašnjim istraživanjima programi ESOP-a - radničkog dioničarstva i participativnog učestvovanja u dioničarskom upravljanju i rukovođenju u direktnoj su vezi i imaju najbolji utjecaj na dugoročnu učinkovitost poduzeća (dioničkog društva) kao i kvalitetu rada radnika i rukovoditelja.

ESOP planovi u svijetu

Najsnažnije partnersko stimuliranje radnika u poduzećima postiže se njihovim neposrednim vlasničkim uključivanjem u poduzeće-dioničko društvo. Stimuliranje radnika u društava sa ograničenom odgovornošću je znatno rjeđi slučaj, jer je tu obično riječ o jednom ili nekoliko vlasnika (često u obiteljskom vlasništvu). Ulazak novih članova/suvlasnika za društvo sa ograničenom odgovornošću delikatno je pitanje koje prvenstveno ovisi o dugoročnoj strategiji rasta poduzeća.

U dioničkim društvima koja su obično poduzeća srednje veličine potpuno je drugačija situacija. Vlasnička struktura dioničkog društva je već disperzirana na veći broj dioničara izvan poduzeća ili iz poduzeća. Ulazak novih suvlasnika uvijek je dobrodošao jer on znaći novi kapital, novo znanje i novu tehnologiju. Povećanjem broja dioničara obično ne dovodi do bitnih vlasničkih promjena.

Svjetska praksa poznaje niz modela radničkog dioničarstva. Jedan od najpoznatijih je ESOP (Employee Stock Ownership Plan) iz SAD-a. Osim u SAD planovi ESOP-a primjenjuju se i u Kanadi te nekim državama Europske unije (Velikoj Britaniji, Francuska.......)

Model ESOP-a se u SAD-u primjenjuje od 1974. g, da bi danas obuhvaćao više od 10% ukupnog broja zaposlenika.

Razlozi ulaska u ESOP-a

ESOP regulira u SAD-u 17 zakonskih propisa. Posebno se podupire posuđivanje kapitala potrebnog za funkcioniranje ESOP-a (Leverige ESOP) u svrhu daljnjeg razvoja takve tvrtke na način da je takav kapital znatno jeftiniji nego što su uobičajeni bankarski uvjeti. Američki Kongres dao je ESOP-u i posebne porezne olakšice, koje se odnose na prodaju dionica i glavnice u ESOP-u, isplatu dividende članovima kod unošenja kapitala u ESOP i niz drugih pogodnosti.

Posebnim je propisom izuzetno otežano neprijateljsko preuzimanje tvrtki koje su u ESOP -u.

Značajan faktor funkcioniranja ESOP-a jest motivacija zaposlenika. Članovi ESOP-a mogu biti samo zaposlenici tvrtke, koji se u njoj osječaju suvlasnički i koji su zainteresirani za njezin uspjeh. Posebno se ističe obaveza potpune i otvorene informiranosti zaposlenika. Uveden je sustav "Open Book" (Otvorena knjiga) za bitne financijske transakcije, stanje i perspektivu tvrtke, čak i za plaće i bonus program menadžera, stručnjaka i izvršitelja poslova.

Član ESOP-a kada odlazi u mirovinu ili napušta tvrtku mora biti isplaćen (besporezno) u visini dospjelih dividendi, uložene glavnice i određenih unaprijed utvrđenih bonusa.

ESOP-om je u SAD-u obuhvaćeno oko 10% zaposlenih (oko 11.5 miljuna ) radnika u tvrtkama koje su različite strukture vlasništva i veličine-najčešće su uključene veće tvrtke, odnosno povezana društva. Uglavnom ESOP pokriva manjinske radničke vlasničke udjele ali je u nekim pretežno manjim poduzećima i većinski.

Slijedeća poznata poduzeća uključena su u ESOP:

Microsoft, Hewlet-Packard, Procter&Gamble, Cisko, Intel, Motorola, Merill Lynch.

ESOP statistički podaci

Prema studiji iz 1991 NCEO-ESOP navodimo neke podatke

RAZVOJ ESOP-a u SAD-u

8 najvećih poduzeća ESOP-a u USA

1 Bell South           80.000 zaposlenika

2. United Airlines    78.000 zaposlenika

3. Honeywell           55.000 zaposlenika

4.    Proctor & Gamble  40.000 zaposlenika

5. DyeCorp             16.000 zaposlenika

6. Lowe company 12.000 zaposlenika

7.     Yeldwen             9.000 zaposlenika

8. Ruddick company 8.935 zaposlenika

Financiranje ESOP-a

Ključni elemenat ESOP programa je osigurati potrebna financijska sredstva radnicima za kupnju dionica za ulazak u program. Financijeri programa navedeni su u Slici 1. Financiranje ESOP programa na rok od 5, 10 ili 15 g. priprema se kao investicijski projekt u koji se može uključiti i dokapitalizacija poduzeća znanjem zaposlenih radnika u planiranom roku ESOP programa kroz njihova opcijska prava za kupnju dionica.

U oblikovanju plana financiranja ESOP-a kroz politiku dividende matičnog dioničkog društva u programu radničkog dioničarstva program ESOP-a značajno mjesto pripada i činjenici koliko vlasništva imaju sada zaposleni koji su uključeni u vlasničku strukturu dioničkog društva.

Uvođenjem ESOP-a u dioničko društvo potrebno je oblikovati dugoročnu aktivnu politiku dividende na rok od 5g., 10g., 15g., 20 g. Navedeni vremenski rokovi politike dividende povezani su sa učešćem u dioničkoj strukturi svih radnika dioničara. Kako prema investicijskom projektu ESOP-a raste postotak vlasništva radnika dioničara projektira se isplata dividende primjenjujući pri tom najbolji trenutak za isplatu dividende prema Zakonskim propisima. ( minimiziranje poreznog opterećenja)

Ova nova dugoročna politika dividende treba sadržava stalnu godišnju mogućnost isplate dividende za kreditno opterećenje (otplatu kamata i/ili glavnice kredita) bez značajnijeg povećanja tržišne vrijednosti dionica. Ukoliko se očekuje znatnije povećanje tržišne vrijednosti dionica zbog malog učešća radnika u ESOP-u politika dividende može imati sporiji rast u predviđenom prvom vremenskom razdoblju ESOP programa.

Svako neprijateljsko preuzimanje dionica matičnog dioničkog društva nastoji se spriječiti kroz adekvatne modele ESOP-a ili planove za povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva emisijama redovnih i povlaštenih ESOP dionica. ESOP poduzeće preko brokerskih kuća i u suradnji sa investicijskim bankama koji podržavaju ESOP programe u vrijeme trajanja ESOP programa trebaju biti u financijskoj mogućnosti otkupiti sve potencijalne dionice na tržištima vrijednosnica.

Temeljna pravila za oblikovanje radničkog dioničarstvo i ESOP programe

ESOP u Hrvatskoj

U Hrvatskoj dosada postoji oko desetak poduzeća koja imaju ESOP programe za radničko vlasništvo dionica. U postupku priprema ESOP programa je oko dvadesetak poduzeća. Programi ESOP-a u Hrvatskim poduzećima oblikovani su uglavnom prema Slici 1.

U većini poduzeća koja su uvela ESOP programe za sada ti programi obuhvaćaju manjinske djelove. Programe ESOP-a prema dostupnim javnim podacima imaju slijedeća dionička društva: Zagrebačka banka, Pliva, AD Plastik, Atlanska plovidba, Dalekovod, Tankerska plovidba.

SLIKA 1: Studijski primjer ESOP učesnika i odnosa

  -----------------------------------------------------------------------------------

mr. sc. Hrvoje Tadin, HITA,E-mail hita@hita.hr

STRUČNI RAD